Internet, elektronička pošta i slične usluge mogu poslužiti unos zloćudnih programa u računalo. Ti zloćudni programi poznatiji su pod nazivom zlonamjerni programi (eng. malware), a u njih se ubrajaju računalni virusi, crvi, trojanski konji, spywarei slično. Dokument opisuje zlonamjerne programe i daje njihovu podjelu na inficirajuće, prikrivajuće te profitne.
Anti-malware programi se izrađuju s ciljem zaštite korisnika od računalnih prijetnji, odnosno prijetnji zlonamjernih programa. Anti-malwareprogrami se mogu podijeliti na antivirusne, anti-spyware, vatrozide, pop-upblokere te filtre elektroničke pošte. U dokumentu je ukratko opisan način rada svakog od njih. Još je jedna podjela anti-malwareprograma, odnosno programa za zaštitu desktop računala, na komercijalne i besplatne. Komercijalni imaju svoje prednosti, kao što su obnavljanje baze podataka i podrška korisnicima, ali u današnje vrijeme i besplatni alati mogu dobro zaštititi prosječnog korisnika računala. Dokument daje primjer nekoliko besplatnih antivirusnih alata: Avast! Free Antivirusi Avira AntiVir Personal Edition te besplatnihanti-spywarealata:Spybot - Search & Destroyi Windows Defender.
Također, opisuju se i besplatni vatrozid programi Comodo Internet Securityi ZoneAlarm Free Firewall, besplatni pop-up blokeri Adblock Plus i Hitware Popup Killer te besplatni filtri elektroničke pošte POPFile i Spamihilator.
Cilj korištenja računala je njegovo nesmetano korištenje i svi korisnici žele mogućnost iskorištenja svih mogućnosti koje računala pružaju. Prijetnje sigurnom i nesmetanom korištenju računala su razni zlonamjerni programi. Zlonamjerni programi su programi i programski kodovi dizajnirani za rušenje ili prekid operacija, skupljanje informacija koje vode prema gubitku privatnosti ili eksploataciji, dobivanje neovlaštenog pristupa resursima sustava i ostalo maliciozno ponašanje. Mogu se podijeliti na inficirajuće, prikrivajuće te profitne zlonamjerne programe. Inficirajući program je najpoznatiji tip, a sačinjavaju ga virusi i crvi. Prikrivajući program je program koji, da bi postigao svoje ciljeve, mora raditi bez zatvaranja ili brisanja od strane korisnika ili administratora računalnog sustava na kojem je pokrenut. Predstavnici ove skupine zlonamjernih programa su trojanski konji, backdoor i rootkiti. Primjeri profitnog zlonamjernog programa su spyware, botnet, spam, dialeri slično.
Protiv zloćudnih programa dizajniraju se razni programi za zaštitu dektop računala. Programi zaštite se mogu podijeliti na antivirusne, anti-spyware, vatrozide, pop-up blokere te filtre elektroničke pošte. Antivirusni programi su programi za zaštitu od računalnih virusa i ostalih zlonamjernih prijetnji. Oni najčešće sadrže komponente pomoću kojih se, osim virusa, mogu detektirati i ukloniti i ostale vrste prijetnji, primjerice crva, rootkita i trojanskih konja. Programi za zaštitu desktop računala mogu biti komercijalni i besplatni. Komercijalne je potrebno platiti, ali oni sadrže i neke povlastice koje besplatni alati nemaju, primjerice zaštitu u stvarnom vremenu i unaprijeđenu bazu podataka. Unatoč tome, besplatni alati pružaju dostatnu zaštitu za prosječne korisnike računala. Najpoznatiji i najrašireniji besplatni antivirusni alati su Avast! Free Antivirus i Avira AntiVir Personal Edition. Za zaštitu od zlonamjernih programa koriste se i anti-spywarealati, a najpoznatiji, besplatni programi među njima su Spybot - Search & Destroy i Windows Defender. Najpoznatiji besplatni vatrozid programi su Comodo Internet Securityi ZoneAlarm Free Firewall, dok sunajpoznatiji besplatni pop-up blokeri Adblock Plus te Hitware Popup Killer.Za zaštitu dektop računala također se koriste i filtri elektroničke pošte, a najpoznatiji besplatni primjerci su POPFile i Spamihilator.
Iako, besplatni anti-malware programi podliježu nekim problemima koji ne pogađaju korisnike plaćenih anti-malware programa, besplatni anti-malware programi će zasigurno opstati dokle god budu postojali korisnici koji su u nemogućnosti priuštiti si neku od plaćenih inačica.
Posljednje sigurnosne preporuke