Vijesti za svakoga

Posjetitelji koji na stranici Wikipedije vide oglase vrlo su vjerojatno zaraženi virusom koji cilja na internetski preglednik. Jedan primjer takvog zlonamjernog programa je nadogradnja za preglednik Google Chrome pod imenom „I want this“. Slični primjeri nadogradnje postoje za preglednike Firefox, Internet Explorer i druge. Ovaj tip zlonamjernog programa je poznat kao prijevara putem klika (eng. click fraud malware) i može ciljati na više stranica istovremeno. Osim što postavlja oglase na web stranice i navodi korisnike na da ih kliknu, može krasti upite pretraga na tražilici Google te također donositi zaradu autorima programa. Uočavanje takvih programa je jednostavnije na Wikipediji gdje nisu dozvoljeni nikakvi komercijalni oglasi, a stranica se održava na temelju donacija. Otežavajuća je činjenica da oglasi mogu na neko vrijeme nestati s Wikipedije, što znači da je virus promijenio metu. Korisnike se upozorava da provedu skeniranje računala nekim od antivirusnih alata. Detaljniji opis moguće je pronaći na stranicama portala Computerworld.

Justin Brookman, direktor privatnosti korisnika u Centru za demokraciju i tehnologiju, tvrdi kako je najveća promjena u privatnosti na socijalnoj mreži Facebook usmjerena na prihode umjesto na brigu o privatnosti. Izazov u održavanju razine povjerenja zahtjeva zadržavanje korisnika na socijalnoj mreži Facebook što neće biti jednostavno. Očekivanja o dijeljenu podataka na socijalnoj mreži Facebook su se promijenila te se danas pretpostavlja da je sva aktivnost korisnika javna. Korisnici su sve više svjesni problema sigurnosti podataka te su sve manje zadovoljni s načinom na koji tvrtka Facebook rukuje tim podacima. Ipak, korištenje korisničkih podataka na način koji nije predviđen u početku ne navodi korisnike na prestajanje posjećivanja socijalne mreže Facebook. Detaljniji opis moguće je pronaći na stranicama portala CNET, gdje je objavljena izvorna vijest.

Ruski cyberkriminalci započeli su s distribucijom visokotarifnog SMS malvera na lažnim stranicama za skidanje Android aplikacija. Socijalnim inženjeringom pokušava se uvjeriti korisnika mobilnog uređaja na skidanje Flash aplikacije. Skidanjem .APK Android paketa instalira se Androids_Boxer.A koji šalje SMS poruke na visokotarifne brojeve ovisno o geografskoj lokaciji zaraženog pametnog telefona. Drugi malver, koji je verzija Andriod:FakeInst malvera ima na meti korisnike koji pokušavaju skinuti čuvare zaslona i besplatne igre, a kao rezultat opet dobiju veće račune za svoj mobilni uređaj. Oba malvera se trenutno poslužuju na web stranicama na ruskom jeziku, što svakako smanjuje šansu da itko izvan Rusije bude kompromitiran, no svejedno postoji razlog za brigu. Bez obzira nabavljaju li se aplikacije s proizvoljnih web stranica ili Android marketa, programeri malvera pronalaze sve bolje i sofisticiranije načine kako da kompromitiraju korisnike. Spomenute ruske stranice na koje se postavljaju malveri uglavnom su kratkog roka trajanja i nude isključivo lažne aplikacije - javljaju iz AVAST Softwarea.

Izvor: NacionalniCERT

Više od polovice korisnika računala u cijelom svijetu priznaje kako posjeduje neki piratski program. U posjed ovih programa obično su došli instalacijom više primjeraka neke aplikacije nego što to njihova licenca dopušta ili preuzimanjem programa putem usluge za dijeljenje podataka BitTorrent. Ovo istraživanje je naručila tvrtka Business Software Alliance, a provela tvrtka Ipsos Public Affairs koja je ispitala 15 000 korisnika računala u 33 zemlje o njihovom kupovanju programa ili o alternativnim oblicima nabave istih. Sveukupno gledano, komercijalna vrijednost piratskih programa bila je u 2010. godini 59 milijarde dolara, ali se u 2011. godini povećala na 63 milijarde dolara. Porast piratskih programa dogodio se zbog toga što većina osobnih računala ide u zemlje u razvoju uključujući Kinu, Rusiju, Indiju i Brazil. Značajno je kako te zemlje imaju najveće rastuće tehnološko tržište u svijetu, ali i najveću razinu piratskih programa. Iako je 57% ispitanika reklo kako imaju piratske programe, najčešće su to mladi korisnici koji su najčešće muškarci i dolaze iz zemalja u razvoju. Više informacija moguće je pročitati na web stranicama portala darkREADING.