Googleov sigurnosno-računalni tim uklonio je više desetaka malicioznih aplikacija sa svoje web trgovine Android Market, namijenjenih pametnim telefonima pokretanim na Android OS-u. Aplikacije je na Googleov poslužitelj postavio razvojni programer imena "Logastrod" koji je u njih ugradio maliciozni kod koji je uzrokovao slanje i primanje skupih premium tekstualnih poruka. Lažne aplikacije predstavljale su kopije naširoko popularnih igrica poput Angry Birds, Assassin's Creed Revelations i NEED FOR SPEED, a koje je napadač objavio u besplatnim inačicama. Prema izvješću objavljenom na Sophosovom blogu, više od 10,000 korisnika preuzelo je maliciozne aplikacije do trenutka dok ih Google nije uklonio. Vanja Svajcer iz Sophosa ističe kako je više puta upozoravano na činjenicu da su uvjeti za stjecanje prava na postajanje Android razvojnog programera izuzetno niski. Bez obzira dogodi li se nekome da instalira krivotvorenu igricu, Google na ekranu ipak prikazuje upozorenje kojim dozvolama takva igrica raspolaže te također ukazuje korisniku da će biti pretplaćen na premium usluge u iznosu od €4.50. Otkriće da je Google posluživao maliciozne aplikacije više od jednog dana, tokom kojeg ih je preuzeto više od 10,000 puta, potvrđuje da prethodno spomenuta zaštita nije dovoljna za sigurnost Android Marketa. 

Izvor: Nacionalni CERT

Daniel Peck, istraživački znanstvenik u firmi Barracuda Networks, u svojoj prezentaciji koja se zove: „The dark side: Measuring and analyzing malicious activity on Twitter and Facebook“, govori u detalje o tome kako web kriminalci pokušavaju korisnike uhvatiti u zamke na društvenim mrežama. Ističe da je na Twitteru 1 od 100 korisnikovih obavijesti zlonamjerno ili predstavlja neželjene poruke, 60% je loših URL-ova (engl. Uniform Resource Locator) koji su ustvari neželjene poruke, 43% je stvarnih korisnika, 66% se povećala stopa kriminala od kraja 2008. godine do početka 2009. godine. Broj ispitanika na Facebooku koji kažu da su primili neželjenu poštu je 91.9%, a 23% ih je reklo da su primili zlonamjerne programe. Također, jedna od 60 korisnikovih obavijesti je neželjena poruka. Na jednu sliku na Facebooku može se označiti do 50 korisnika i na taj način se privlači njihova pažnja i navodi ih se na zlonamjernu poveznicu. U rezultatima pretraživanje 1 od 1000 rezultata vodi na zlonamjerne programe. Peck je u 153 dana istraživanja, pretraživanjem popularnih tema Google pretraživačem, pronašao 38% zlonamjernih programa. Pretraživanjem glazbe i videa pronašao je 17% rezultata koji su vodili do zlonamjernih programa. Izvorna vijest nalazi se na web stranicama portala NETWORKWORLD.

Sigurnosna tvrtka Sophos proučavala je 50 USB (eng. Universal Serial Bus) memorija, kupljenih na velikoj aukciji izgubljenih stvari, te je pronašla da je dvije trećine istih zaraženo zlonamjernim programom. Štoviše, pregled diskova otkrio je informacije o prijašnjim vlasnicima uređaja, uključujući i informacije o njihovoj obitelji, prijateljima i kolegama. USB diskovi izgubljeni su u vlakovima RailCorp u Australiji. Nije pronađen ni jedan zlonamjerni program za operacijski sustav Mac OS X, iako je devet diskova aktivno korišteno na ovim uređajima, ali ih je sedam zaraženo zlonamjernim programom. USB diskovi nisu sadržavali samo zlonamjerne programe nego i 4443 podatkovne datoteke. Od te 4443 datoteke bilo je: 2882 slika, 629 datoteka izvornog koda, 197 web datoteka, 145 dokumenata, 128 programa te raznih drugih datoteka. Otkrivene datoteke uključivale su: popis poreznih odbitaka, zapisnik aktivista sastanka, školske i sveučilišne zadatke, AutoCAD crteže projekte, foto albumi obitelji i prijatelja, životopise i prijave za posao i programski i web izvorni kod. Niti jedan od pregledanih USB diskova nije sadržavao nikakav oblik enkripcije. Izvorna vijest objavljena je na web stranicama portala ZDNet.

Globalni udio neželjene pošte je, prema izvješću korporacije Symantec, najniži u posljednje tri godine zbog toga što pošiljatelji neželjene pošte dobivaju bolje stope povrata od društvenih mreža na koje se sad više usmjeravaju. Oko 70,5% ukupne elektroničke pošte je neželjena pošta. Ovo je još uvijek jako veliki udio, ali je znatno manji nego posljednjih nekoliko godina, kada je bio preko 90%. Organizacija Symantec je odredila postotak tako da je analizirala skoro 8 milijardi poruka. Količina neželjenih poruka nakratko se smanjila nakon provedbe zakona tvrtke Microsoft i drugih kompanija kako bi srušili botnet mrežu Rustock koji je odgovoran za slanje 30 milijardi neželjenih poruka dnevno. Andy Watson, programski inženjer u tvrtki Symantec, kaže da pošiljatelji neželjene pošte ulažu više truda u web stranice društvenih mreža jer tamo imaju veći odziv te je lakše proširiti poveznice. Poveznice na neželjenu poštu na servisima kao što su Twitter i Facebook mogu se proširiti među korisnicima tako da se klikne na poveznicu. Pošiljatelji neželjene pošte koriste svoje usluge skraćivanja URL (eng. Uniform Resource Locator) nizova i zbog toga je veća vjerojatnost da korisnik neće vidjeti kako poveznica vodi na web stranice upitne sigurnosti. Watson kaže da trenutno najviše neželjene pošte šalje botnet mreža Grum, a to je otprilike 25% svjetske neželjene pošte. SAD je najveći izvor neželjene pošte, a slijede Indija, Rusija, Brazil i Kina. Dodatni opis dostupan je na web stranicama portala Computerworld.

Jedan od najdosadnijih dijelova Interneta mogao bi se pokazati ključnim u iskorjenjivanju jednog od najizazovnijih virusa u stvarnom životu. Navodno, istraživanje filtara za neželjenu poštu tvrtke Microsoft može dokazati napredak u borbi za izbacivanje virusa HIV iz ljudskog tijela. Tvrtka Microsoft se udružila s institutom Ragon kako bi se zajedno borili protiv virusa HIV. Pitanje je koje su to zajedničke osobine virusa HIV i neželjene elektroničke pošte. Način na koji se virus, koji slabi imunološki sustav, neprestano mijenja kako bi izbjegao obranu imunološkog sustava, je uzrok zbog kojeg danas postoji tako veliki broj zaraženih. Sličnosti su pronađene s virusima koji se konstantno mijenjanju i načinima kako zlonamjerni programeri uvijek uspiju razviti svoje taktike tako da prođu kroz filtar za neželjenu poštu. Institut Ragon, kojeg predvodi Bruce Walker, zajedno s programom istraživačkog Centra za AIDS u Južnoj Africi i istraživanjem instituta KwaZulu-Natal za tuberkulozu i HIV, testiraju cjepivo u Durbanu i Južnoj Africi. Ta istraživanja su donijela jako puno podataka koje je potrebno obraditi i Microsoft angažirao Davida Heckermana i Jonathana Carlsona da to obave. Njih dvoje su koristili alat PhyloD koji sadrži algoritam koji daje pojedinosti uzoraka virusa i omogućava im da prate kako pojedini imunološki sustavi djeluju na virus. Koristeći Microsoftov računalni centar, Hackman i njegov tim otkrili su skoro šest puta više točaka na napad virusa HIV. Dobra vijest je da bi se ovo istraživanje moglo primijeniti na rak dojke i prostate te bi moglo promijeniti način na koji se medicina prakticira. Za više podataka moguće je pogledati web stranice portala Yahoo!News.

Idi na vrh