Broj novih uzoraka zlonamjernih programa u svijetu dosegao je 75 milijuna u prošloj godini, iako se broj zlonamjernih programa za osobna računala smanjio. Uzrok tomu je brzo nastajanje novih zlonamjernih programa za mobilne uređaje. Prema novim podacima tvrtke McAfee, Adam Wosotowsky, stariji analitičar za neželjenu poštu, kaže kako je došlo do značajnog porasta zlonamjernih programa za mobilne uređaja, većinom za platformu Android, između trećeg i četvrtog kvartala prošle godine. U četvrtom kvartalu prošle godine bilo je oko 400 jedinstvenih uzoraka zlonamjernih programa za mobilne uređaje. Wosotowsky govori kako je tvrtka McAfee primijetila pomak u tome kako negativci uvode zlonamjerne programe. Pokušavaju napraviti trajniji model  kojim namjeravaju ući unutar tvrtke i ukrasti intelektualno vlasništvo, više novca te napraviti štetu kroz duži vremenski period. Prema podacima tvrtke McAfee prošle godine u četvrtom kvartalu bilo je u prosjeku 9 300 zlonamjernih web stranica dnevno, a u trećem kvartalu ih je bilo 6 500. U prosjeku jedna od 400 URL (eng. Uniform Resource Locator) adresa je zlonamjerna, a ukupni broj aktivnih zlonamjernih web stranica bio je više od 700 000. SAD je domaćin većini novih zlonamjernih URL adresa, a slijede Nizozemska, Kanada, Južna Koreja i Njemačka. Detaljnije informacije moguće je saznati na stranicama portala DarkReading.

Najviši sud Europske unije kaže kako se socijalne mreže ne može prisiliti da prate svoje korisnike samo zbog zaustavljanja piratstva. Europski sud pravde presudio je kako prisiljavanje socijalnih mreža na instalaciju sustava za nadgledanje samo da bi se vidjelo preuzimaju li korisnici nezakonito materijale s autorskim pravima stvara komplikacije i dodatni veliki trošak. Sud je sličnu presudu donio u studenom prošle godine, štiteći prava pružatelja Internet usluga koji su govorili kako se njih ne bi smjelo prisiljavati na filtriranje web sadržaja isključivo u svrhu zaustavljanja piratstva. Sud je donio odluku nakon što je menadžer belgijske skupine za autorska prava, pod nazivom „SABAM“, dopunio tužbu protiv socijalne mreže Netlog NV, tvrdeći kako ova web stranica dozvoljava korisnicima pristup piratskom sadržaju. Nova odluka je značajna zbog toga što dolazi nakon dva zakona za borbu protiv piratstva, Zakona o sprječavanju internetskog piratstva (eng. Stop Online Piracy Act - SOPA) i Zakona o zaštiti intelektualnog vlasništva (eng. Protect IP Act - PIPA). Kritičari ovih zakona među kojima su tvrtka Google i Wikipedia govore kako oni mogu staviti zakonite web stranice u opasnost. Nakon što je nekoliko istaknutih internetskih tvrtki ugasilo svoje web stranice na jedan dan, zakonodavci koji podupiru zakone SOPA i PIPA odlučili kako će pokušati stvoriti zakon koji će kritičari prihvatiti. Detaljniji opis može se pronaći na stranicama portala CNET.

Društvena mreža Twitter pridružila se malom broju velikih web stranica koje podrazumijevano koriste protokol HTTPS (eng. Hypertext Transfer Protocol Secure) u komunikaciji s klijentskim računalima. Protokol HTTPS je prošle godine korisnicima omogućen kao dodatna opcija, a sada će ga svi korisnici koristiti bez posebnih prilagodbi. Trebao bi korisnicima pružiti sigurnije korištenje društvene mreže Twitter. Krađe privatnih sjednica i podataka na korisničkim računima, pogotovo na računalima koji su spojeni na Internet preko nesigurne javne Wi-Fi (eng. Wireless-Fidelity) mreže, trebalo bi biti onemogućeno. Prisluškivanje sjednice i prikupljanje osjetljivih podataka na računalima koji su spojeni preko javne Wi-Fi mreže postalo je rašireno nakon objave dodatka za preglednik Firefox pod imenom Firesheep. Protokol HTTPS onemogućuje ovakve napade, ali nije u širokoj upotrebi jer se zbog šifriranja podataka usporava komunikacija što korisnicima može biti naporno. Tvrtka Google je u siječnju 2010. prva uvela HTTPS za uslugu Gmail. Društvena mreža Facebook za sada ima protokol HTTPS kao opciju koju korisnici mogu uključiti po želji, ali još nije postavljena kao podrazumijevana postavka kao što je to Twitter sada učinio. Za detaljnije informacije potrebno je posjetiti web stranice poerala SC Magazine.

Tvrtka FBI (eng. Federal Bureau of Investigation) iznijela je svoje planove za nadzor web stranica socijalnih medija kao dio šire strategije za poboljšanje svijesti o situacijama u stvarnome vremenu koju će potpuno provjeravati njihova jedinica pod nazivom „Privacy and Civil Liberties Unit“. Ova jedinica će razmotriti pravne implikacije za praćenje aplikacija i osigurat će obveze privatnosti i građanskih prava prije nego se strategija primjeni. Tvrtka FBI je odgovarala na pitanja o svojim planovima za korištenje tehnologiji kako bi brzo skupili i analizirali podatke objavljene na stranicama društvenih mreža kao što su Facebook i Twitter te na blogovima koristeći jednostavnu tražilicu po ključnim riječima i frazama. U izjavi tvrtka FBI rekla je kako će skupljanje informacija sa socijalnih mreža podržati aktivnosti njihove jedinice Strateško informiranje i operacijski centar (eng. Strategic Information and Operations Center). Nadzor socijalnih mreža će pomoći tvrtki FBI kako bi bila u toku s važnim događajima, kritičnim aktivnostima ili prirodnim katastrofama koje su se već dogodile ili su još uvijek u tijeku. Trud se neće usredotočiti na određene osobe ili zaštićene skupine, nego na riječi koje povezuju određene događaje, kritične scenarije i kriminal ili terorističke aktivnosti. Savezna vlada već koristi javno dostupne informacije za prepoznavanje trenutnih prijetnji nacionalnoj sigurnosti ili onih u nastajanju. Za detaljniji opis potrebno je posjetiti web stranice portala Network World gdje je objavljena izvorna vijest.

Samo 10% programskih pogrešaka u 2011. godini nalazi se u programskim paketima tvrtke Microsoft, a najveći dio ranjivosti (čak 78%) nalazi se u aplikacijama drugih proizvođača. Godišnji izvještaj tvrtke Secunia za 2011. godinu prikazalo je kako je broj krajnjih propusta prešao 800 pogrešaka, a više od polovice ih se smatra jako kritičnim. Porast broja propusta u aplikacijama drugih proizvođača je velik kada se usporedi s 2006. godinom, jer je tada iznosio manje od pola, odnosno 45%. Oko 12% pogrešaka u prošloj godini nalazili su se u operacijskim sustavima. Tvrtka Secunia također je otkrila kako više od pola ranjivih programa u organizaciji koja ima više od 600 programa nije više ranjivo sljedeće godine. Predviđa se da će polovica programa koja nije ranjiva jedne godine biti ranjiva sljedeće godine. Dok se broj ukupnih ranjivosti prošle godine smanjio, 20 najpopularnijih programskih tvrtki nisu bile u stanju smanjiti broj pogrešaka u svojim proizvodima. U izvještaju piše kako su organizacije najviše izložene riziku na kraju te je potrebno 12 različitih nadogradnji programa kako bi se osigurao prosječni krajnji cilj. Tvrtka Secunia otkriva kako čak i sigurnost manje poznatih ili korištenih aplikacija može biti ugrožena. Više informacija moguće je saznati na stranicama portala DarkReading.

Idi na vrh