Kutak za roditelje

Unatoč činjenici da je tvrtka Facebook poboljšavala svoju sigurnost i kontrolu privatnosti, 51% ispitanika navodi kako nije zadovoljno trenutnom kontrolom privatnosti na navedenoj društvenoj mreži. Iz firme Barracuda Networks također navode kako 20% ispitanika ima negativno iskustvo s odavanjem informacija, dok 95% ispitanika smatra da bi se trebala napraviti bolja zaštita. Dr. Paul Judge, potpredsjednik  i glavni istraživač Barracuda Laboratorija navodi kako istraživanje  (koje je uključivalo 500 ispitanika) pokazuje da ljudi društvene mreže koriste za komunikaciju jedni između drugih. Opasnosti povezane s društvenim mrežama eksponencijalno rastu. Zanimljivo je napomenuti kako je društvena mreža LinkedIn od strane firmi blokirana u samo 20% slučajeva, za razliku od društvene mreže Facebook koja je blokirana u 31% slučajeva. Izvješće otkriva kako su za odabir društvene mreže u 94% slučajeva zaslužni prijatelji. Čak 54,3% ispitanika navodi kako su naišli na neželjenu elektroničku poštu (eng. spam) na društvenim mrežama, dok 13% ispitanika navodi kako nije imalo problema s krađom korisničkog računa. Cjelokupna vijest objavljena je na web stranicama portala InfoSecurity.

Jedan od pet društvenih medija negativno utječe na korisnike zbog informacija objavljenih na tim mrežama, a više od deset medija imalo je otete račune, navodi organizacija Barracuda Networks. Istraživanje je provedeno nad stotinama korisnika sljedećih društvenih mreža: Facebook, Twitter, Google+ i MySpace u 20 država posljednja dva tjedna. Rezultati pokazuju da je neželjenu elektroničku poštu primilo je čak 21% ispitanika, nad 54,3% korisnika izveden je pokušaj phising napada, a 23,3% korisnika preuzelo je zlonamjerne programe. Čak 13% ispitanika navodi kako su njihovi računi bili oteti, a 20% ispitanika vjeruje da su pretrpjeli negativne posljedice u obliku osobnih podataka koji su se pojavili na tim stranicama. Bez obzira što se 40% korisnika osjeća nesigurno na mreži Facebook, a 28% na mreži Twitter, njihova popularnost i dalje raste. Tvtka Facebook je nedavno najavila izdavanje tehnologije skeniranja veza pod nazivom Websense, dok je organizacija F-Secure ponudila aplikacije koje bi obavljale sličan posao. Mreža LinkedIn je najprihvaćenija društvena mreža među poslovnim korisnicima, a na poslu je bila blokirana u samo jednom od pet izvješća, za razliku od društvene mreže Facebook koja je bila blokirana u čak 31% slučajeva. Detaljniji opis moguće je saznati na web stranicama portala TECH WORLD.

Član vijeća za internetsku sigurnost djece Velike Britanije, Charles Conway, upozorio je roditelje na igre na socijalnoj mreži Facebook koje potiču i čak nagrađuju kontakt sa strancima. Igre, kao što je na primjer Pet Society, nagrađuju takvo ponašanje davanjem virtualnog novca. Iako tvrtka Facebook ne, kao jednu mjeru zaštite, dozvoljava registraciju na svoju socijalnu mrežu osobama mlađim od 13 godina, provedba te zabrane je praktički nemoguća. Conway naglašava kako ne sazrijevaju sva djeca u isto vrijeme te bi neki 13 godišnjaci mogli prepoznati „sumnjivca“ koji im se obraća preko mreže Facebook, dok druga djeca, bez nekakvog iskustva i pravilnog odgoja ne bi mogla donijeti taj sud. Najveću važnost ima kućni odgoj, međutim krivnju snose i dizajneri igara koji bi trebali pripaziti kakvo ponašanje nagrađuju i potiču, ali i sama tvrtka Facebook bi mogla ili ograničiti takve kontakte samo na igre, a ne cijelu socijalnu mrežu, ili čak onemogućiti igre neprimjerenog sadržaja. Više podataka dostupno je na web stranicama portala The Register.

Napadi vezani uz socijalni inženjering na žalost sve su češći, no ta činjenica ne bi trebala biti iznenađujuća budući da se napadači oslanjaju na ljudske ranjivosti. Pojavom društvenih mreža, kao što je Facebook, zlonamjerni korisnici dobili su još jednu mogućnost za pokretanje napada kroz, na primjer, kreiranje profila s lažiranim podacima i slikama. Razvijeni su i programi koji automatski šalje zahtjeve za prijateljstva nizu korisnika, kao i ankete za prihvaćanje prijava. Nakon što žrtva prihvati poziv, svi podaci i fotografije s popisom prijatelja pohranjuju se u lokalnu mapu. Drugim riječima, automatizira se proces prikupljanja osobnih podataka i fotografija nekog korisnika. Firma Facebook bi trebala poraditi na mjerama zaštite protiv automatizacije ovog procesa. Posljedice uspješnog prikupljanja podataka o nekom korisniku mogu biti vrlo ozbiljne (na primjer izvlačenje novca za ˝rođaka u nevolji˝). Korisnici društvenih mreža bi trebali biti oprezni i paziti koga prihvaćaju za prijatelje te putem nekog drugog medija provjeriti vjerodostojnost dodanog profila. Također, ne bi trebali dodavati osobe koje ne poznaju na popis prijatelja. Izvorna vijest dstupna je na web stranicama portala Security Park .