Analiza skupljenih podataka

Analiza podataka je dijelom znanost, a dijelom umjetnost. Znanstveni dio analize nalaže dobru pripremu, detaljno ispitivanje klijenta te poznavanje alata kojima će se provoditi istraga. Umjetnički dio znači da istražitelj treba imati “osjećaj” za istragu - što je bitno i gdje to naći.

Procjena situacije

Prije početka analize, istražitelj treba biti upoznat sa sljedećim podacima kako bi bio siguran da potpuno razumije incident te da ga može riješiti efikasno i efektivno.

Vremenski slijed događaja
Ako je moguće, pokušati staviti incident u određeni vremenski okvir.
Topografiju mreže
Tok podataka
Sigurnosne aplikacije
Što klijent ima u mreži i da li se drže zapisničke datoteke.
Stanje napadnutih sustava
Normalno stanje poslovanja
Što je “normalno” za klijenta? Način na koji dodjeljuju imena, procesi koji se standardno vrte, kakav im je svakodnevni promet, koji sustavi normalno komuniciraju i još mnogo mogućih varijabli koje će omogućiti istražitelju da dobro obavi posao.

Analiza zapisničkih datoteka

Sve zapisničke datoteke (eng. log files) na Linux sustavu se pohranjuju u /var/log direktoriju. Tu su i datoteke sustava i dodatnih programskih aplikacija instaliranih na računalu.

Na slici ispisa /var/log direktorija desno se mogu primijetiti datoteke s brojevima na kraju. To su tzv. “rotirani arhivi”. Trenutna verzija datoteke, npr. dmesg, nema nikakvih dodataka na ime. Prethodna inačica se zove dmesg.0, ona prije nje dmesg.1.gz i tako dalje. Najstarija datoteka ima najveći broj. To omogućuje alat logrotate koji, obično jednom dnevno (detalji u /etc/cron.daily), “zarotira” datoteke, odnosno otvori novu, a ostalima poveća indeks i po potrebi ih komprimira. Podaci o ovom postupku se mogu vidjeti i promijeniti u /etc/logrotate.conf datoteci.

Prilikom pregledavanja datoteka, korisne su naredbe:

Naredba	Opis
`zgrep <parametar_pretrage>`	Pretražuje komprimirane datoteke za određenim parametrom (riječ, izraz).
`tail -<broj> <filename>`, `tail -f /var/log/messages`	Ispisuje posljednjih `<broj>` redaka datoteke. Slučaj s opcijom `-f` ispisuje sadržaj zapisničke datoteke dok skuplja podatke u stvarnom vremenu.
`more <filename>`	Ispisuje sadržaj datoteke na zaslon stranicu po stranicu uz napomenu o tome koliki postotak datoteke preostaje: `–More–(x%)`. Tipka `b` vraća ispis unatrag jednu stranicu. Opcija `/<parametar_pretrage>` omogućuje pretraživanje datoteke - u slučaju višestrukog pojavljivanja traženog pojma, tipkom `n` se preskače na sljedeći, a tipkom `p` na prethodni. Tipkom `q` se izlazi iz ispisa.
`less <filename>`	Slično kao i `more`, ali brže i pruža više kontrole korisniku.
`grep <pattern> <filename>`	Traži dani pojam u danoj datoteci.

Prilikom analize uzetih podataka, dobra praksa je imati popis ključnih riječi koje bi se mogle pojaviti u dokazima. Taj popis će biti specifičan za svaku pretragu i mijenjati će se kako istražitelj bude dolazio do novih spoznaja.

Popis ključnih riječi za početak po preporuci autora knjige Unix and Linux Forensics Analysis

Aktivnosti korisnika

Shell History

Linux pohranjuje aktivnosti korisnika u shell history datoteci lociranoj u direktoriju /home/<user>. Većina Linux distribucija pohranjuje posljednjih 500 linija upisanih u komandnu liniju. No tu su pohranjene samo naredbe koje je korisnik utipkao, ne i odziv sustava na naredbe. Ovi podaci se trebaju koristiti u kombinaciji s ostalim podacima iz istrage kako bi se dobila smislena slika. Pregled datoteke .bash_history se može dobiti naredbom $ cat .bash_history ili jednostavno $ history.

Neke od najpopularnijih ljuski su:

BASH - .bash_history
C-Shell - history.csh
Korn - .sh_history
POSIX - .sh_history
Z-Shell - .history

Ulogirani korisnici

Naredbama $ who i $ w se dobivaju podaci o trenutno ulogiranim korisnicima.
Polja u ispisu naredbe $ w su:

User
Ime korisnika.
TTY Teletype
tty# znači da je korisnik ulogiran u lokalnu konzolu. pts# i ttyp# znači da je ulogiran preko mreže. Na slici je korisnik dakle ulogiran preko mreže.
From
Lokacija ulogiranog korisnika. U slučaju lokalnog korisnika će biti “:0” ili “:0.0”. U slučaju udaljenog korisnika će biti njegova IP adresa.
Idle
Koliko je vremena prošlo od posljednje aktivnosti korisnika.
JCPU
Ukupno vrijeme koliko su procesi korisnika koristili procesor od posljednjeg logina.
PCPU
Procesorsko vrijeme trenutnog procesa (onog u polju What)
What
Proces kojeg korisnik trenutno vrti.

Mrežne veze

netstat -an

netstat -rn

Pokrenuti procesi

ps aux

top

Open File Handlers

lsof - List Open Files pokazuje koje datoteke su (bile) otvorene i kojim procesima. Dodatne opcije su navedene u tablici:

`lsof -i -U`	Popisuje sve datoteke otvorenih Internet, x.25 (HP-UX) i Unix domena.
`lsof -i 4 -a -p 1234`	Popisuje sve otvorene IPv4 mrežne datoteke koje koristi proces s ID brojem 1234.
`lsof -i 6`	Popisuje sve otvorene IPv6 mrežne datoteke.
`lsof -i @wonderland.cc.purdue.edu:513-515`	Popisuje sve datoteke koje koriste bilo koji protokol na portovima 513, 514, 515 na računalu wonderland.cc.purdue.edu
`lsof -i @mace`	Popisuje sve datoteke koje koriste bilo koji protokol na bilo kojem portu računala mace.cc.purdue.edu (cc.purdue.edu je standardna domena).
`lsof -p 456,123,789 -u 1234,abe`	Popisuje sve datoteke za login ime “abe” ili korisnički ID 1234 ili proces 456 ili 123 ili 789
`lsof /dev/hd4`	Popisuje sve otvorene datoteke na uređaju `/dev/hd4`.
`lsof /u/abe/foo`	Traži proces koji koristi datoteku `/u/abe/foo`.
`+L1`	Označava sve odbačene (eng. unlinked) datoteke ili koje su označene za brisanje.

wikiIS

Korisnički alati

Site alati

Sadržaj