Porastom broja korisnika osobnih računala povećala se i mogućnost iskorištavanja ljudi putem računala. Računalna forenzika je znanost koja se bavi otkrivanjem, sprječavanjem, analiziranjem i istraživanjem računalnih zločina. Područja istraživanja računalne forenzike uključuju web forenziku, forenziku podataka, forenziku dokumenata, mrežnu forenziku te forenziku mobilnih uređaja.
Zločin počinjen pomoću bilo kakvog računala naziva se kibernetičkim ili računalnim kriminalom (eng. cybercrime) i u posljednjih je nekoliko desetljeća bilo potrebno stvoriti nove odnosno prilagoditi postojeće zakone ovoj vrsti zločina. U Hrvatskoj je prihvaćena Konvencija o kibernetičkom kriminalu, preuzeta u sklopu prilagodbe hrvatskih zakona pravnoj stečevini Europske unije.
U svijetu postoje organizacije koje izdaju certifikate za pojedina područja računalne forenzike. Ispitni postupak za dobivanje certifikata se standardno sastoji od pitanja vezana uz hardware, software te zakone u državi u kojoj se polaže ispit. U Hrvatskoj se obrazovanjem budućih forenzičara bavi samo INsig2 u Zagrebu, ovlašteni forenzički centar za regiju bivše Jugoslavije.
Neki od dostupnih certifikata u svijetu su:
Računalna forenzika je obitelj forenzičkih znanosti koja se bavi istraživanjem računalnih sustava, kao što su osobna i prijenosna računala, mobilni telefoni, digitalne kamere, vanjski diskovi, GPS uređaji, mrežni uređaji pa čak i uređaji za kopiranje ukoliko imaju internu memoriju. Standardno se dijeli na slijedeće grane:
Tijekom forenzičke istrage bitno se pridržavati određenih koraka. Oni nisu zakonski obvezujući već su oblikovani na temelju dugogodišnjeg iskustva forenzičkih istražitelja s ciljem da se smanji mogućnost previđanja bitnih detalja koji bi mogli utjecati na konačni ishod istrage.
Alati koje svaki forenzičar mora imati.
Računalna forenzika je više od analize blokova podataka. Riječ je o efektivnom skupljanju, analizi i izvještavanju o korištenim postupcima i nalazima. Iskusni istražitelj zna da je svaki korak bitan kako bi njegov slučaj imao željeni kraj.
Prije same analize, istražitelj mora biti upoznat sa svim mogućnostima koje ga možda čekaju u stvarnom svijetu. To znači da mora znati kakvi uređaji sve postoje i kakvu potporu zahtjevaju te posebnosti različitih operacijskih sustava.
Prilikom dolaska na mjesto zločina/istrage, prvo što istražitelj treba napraviti je zaključiti što bi sve moglo poslužiti kao dokaz. Nakon toga se identificirani podaci skupljaju te se poduzimaju mjere kako bi ostali nepromijenjeni prije i za vrijeme analize. Ključni koraci su dakle: